Disable Preloader

Novosti

Zloupotreba službenog položaja: član 359 KZ, elementi i kazne

· 5 min čitanja

Zloupotreba službenog položaja je krivično delo iz člana 359 Krivičnog zakonika koje čini službeno lice kada iskoristi ili prekorači ovlašćenja, ili ne izvrši dužnost, i time pribavi korist, nanese štetu ili teže povredi tuđa prava. Propisana kazna je od šest meseci do dvanaest godina zatvora, zavisno od visine pribavljene koristi. U vodiču su elementi dela, kazne, zastarelost i razlike prema srodnim delima.

Šta je zloupotreba službenog položaja

Zloupotreba službenog položaja je krivično delo iz člana 359 Krivičnog zakonika i spada u grupu krivičnih dela protiv službene dužnosti. Čini ga službeno lice koje svoj položaj ili ovlašćenja koristi suprotno njihovoj svrsi, pa time sebi ili drugome pribavi korist, nekome nanese štetu ili teže povredi tuđa prava.

U praksi ovo delo pokriva vrlo različite situacije: od nezakonitog rešenja izdatog „svom čoveku” do namernog propuštanja kontrole koja bi otkrila nepravilnost. Za razliku od mita, ovde ne mora da postoji poklon ili dogovor sa drugom stranom.

Elementi krivičnog dela iz člana 359 KZ

Da bi postojala zloupotreba službenog položaja, moraju se ispuniti tri grupe uslova: ko je izvršilac, kako je delo učinjeno i kakva je posledica nastupila.

Tri načina izvršenja

  • Iskorišćavanje službenog položaja ili ovlašćenja, kada lice formalno radi u okviru nadležnosti, ali ovlašćenje koristi za cilj kome ono ne služi.
  • Prekoračenje granica službenog ovlašćenja, kada lice preduzme radnju koju po propisima ne sme ili nije nadležno da preduzme.
  • Nevršenje službene dužnosti, kada lice svesno propusti ono što je bilo dužno da uradi.

Tri moguće posledice

Radnja mora da dovede do jedne od posledica: da se sebi ili drugom fizičkom ili pravnom licu pribavi kakva korist, da se drugome nanese kakva šteta ili da se teže povrede prava drugog. Korist i šteta ne moraju biti samo imovinske, ali visina imovinske koristi određuje teži oblik dela.

Zakon ne propisuje nehatni oblik ovog dela, pa je potreban umišljaj: izvršilac zna da zloupotrebljava položaj i hoće posledicu ili na nju pristaje. Greška u proceni ili loša, ali zakonita poslovna odluka nisu zloupotreba.

Ko može biti izvršilac

Izvršilac može biti samo službeno lice. Krivični zakonik u članu 112 u službena lica ubraja:

  • lice koje vrši službene dužnosti u državnom organu;
  • izabrano, imenovano ili postavljeno lice u državnom organu, organu lokalne samouprave ili lice koje u tim organima stalno ili povremeno vrši službene dužnosti ili funkcije;
  • javnog beležnika, javnog izvršitelja i arbitra, kao i lice u ustanovi, preduzeću ili drugom subjektu kome je povereno vršenje javnih ovlašćenja, kada odlučuje o pravima, obavezama ili interesima drugih ili o javnom interesu;
  • lice kome je faktički povereno vršenje pojedinih službenih dužnosti ili poslova;
  • vojno lice.

Kazne za zloupotrebu službenog položaja

Član 359 ima tri stava. Kazna raste sa visinom imovinske koristi koja je pribavljena.

Oblik delaUslovPropisana kaznaZastarelost gonjenja
Osnovni oblik (stav 1)Pribavljena korist, nanesena šteta ili teža povreda pravaZatvor od šest meseci do pet godina5 godina
Teži oblik (stav 2)Pribavljena imovinska korist veća od 450.000 dinaraZatvor od jedne do osam godina10 godina
Najteži oblik (stav 3)Pribavljena imovinska korist veća od 1.500.000 dinaraZatvor od dve do dvanaest godina15 godina

Rokovi zastarelosti iz tabele izvode se iz opšteg pravila člana 103 Krivičnog zakonika i zavise od najveće propisane kazne. Prekidima zastarelost počinje da teče iznova, ali gonjenje u svakom slučaju zastareva kada protekne dvostruko vreme od zakonskog roka.

Pored kazne, imovinska korist pribavljena krivičnim delom se oduzima, a sud može izreći i meru zabrane vršenja određene dužnosti, što osuđenom funkcioneru ili službeniku može onemogućiti povratak na isti posao.

Zloupotreba službenog položaja, nesavestan rad i zloupotreba položaja odgovornog lica

Tri krivična dela često se mešaju, jer opisuju slične radnje. Razlikuju se po izvršiocu i po tome da li je postojala namera.

Krivično deloIzvršilacSuštinaKazna u osnovnom obliku
Zloupotreba službenog položaja (čl. 359)Službeno liceUmišljajna zloupotreba radi koristi, štete ili povrede pravaZatvor od 6 meseci do 5 godina
Nesavestan rad u službi (čl. 361)Službeno lice; i odgovorno lice u ustanovi koja nije privredni subjektOčigledno nesavesno postupanje kršenjem propisa ili propuštanjem nadzora, kada je lice znalo ili moralo znati da može nastati štetaNovčana kazna ili zatvor do 3 godine
Zloupotreba položaja odgovornog lica (čl. 227)Odgovorno lice u pravnom licuIskorišćavanje položaja radi protivpravne imovinske koristi ili nanošenja imovinske štete, ako nema elemenata drugog delaZatvor od 3 meseca do 3 godine

Ključna razlika prema nesavesnom radu u službi je odnos prema posledici. Kod zloupotrebe službenog položaja lice svesno koristi položaj za korist ili štetu, dok se nesavestan rad odnosi na grubo nemarno postupanje bez takvog cilja. Član 227 primenjuje se na odgovorna lica u pravnim licima, na primer direktore privrednih društava, a službeno lice se smatra odgovornim licem samo za dela koja nisu u glavi o krivičnim delima protiv službene dužnosti.

Ako je službeno lice za postupanje tražilo ili primilo poklon, u pitanju je po pravilu primanje mita, za koje su kazne strože. O tome više u vodiču Davanje i primanje mita: šta znači i kako se kažnjava.

Kako se zloupotreba službenog položaja dokazuje

Teret dokazivanja je na javnom tužilaštvu. U praksi najveći problem nije utvrditi da je pravilo prekršeno, već dokazati vezu između radnje, posledice i umišljaja.

  1. Dokumentacija postupka: rešenja, ugovori, zapisnici, nalozi i interna pravila koja pokazuju šta je službeno lice bilo ovlašćeno i dužno da uradi.
  2. Utvrđivanje odstupanja: poređenje stvarne odluke sa onim što propis nalaže, uključujući rokove i redosled postupanja.
  3. Finansijsko veštačenje: utvrđivanje visine pribavljene koristi ili nanete štete, od čega zavisi i oblik dela.
  4. Elektronski tragovi i svedoci: prepiska, evidencije u informacionim sistemima i iskazi kolega ili stranaka.
  5. Dokaz umišljaja: okolnosti iz kojih se vidi da je lice znalo da postupa protivno dužnosti, na primer ponavljanje istog obrasca ili povezanost sa licem koje je dobilo korist.

Krivičnim delima korupcije, među kojima je i zloupotreba službenog položaja, bave se posebna odeljenja za suzbijanje korupcije viših javnih tužilaštava u Beogradu, Kraljevu, Nišu i Novom Sadu. Slučajevi u kojima imovinska korist prelazi 200 miliona dinara spadaju u nadležnost Tužilaštva za organizovani kriminal.

Kako prijaviti sumnju na zloupotrebu položaja

Krivična prijava podnosi se nadležnom javnom tužilaštvu ili policiji, pismeno, usmeno na zapisnik ili elektronski. Prijava ne mora da sadrži pravnu kvalifikaciju; dovoljno je opisati šta se desilo, kada, ko je učestvovao i koji dokazi postoje.

Zaposleni koji sumnju na zloupotrebu otkrije u svojoj ustanovi može da zatraži zaštitu po Zakonu o zaštiti uzbunjivača. Pre prijave sačuvajte kopije dokumenata do kojih ste došli na zakonit način i zabeležite datume, jer su u postupku presudni konkretni podaci, a ne utisci.

Kako funkcioniše unutrašnje i spoljno uzbunjivanje i koja prava ima uzbunjivač, objašnjeno je u tekstu Uzbunjivač u Srbiji i zakonska zaštita.

Zaključak

Zloupotreba službenog položaja iz člana 359 Krivičnog zakonika postoji kada službeno lice namerno iskoristi ili prekorači ovlašćenja, ili ne izvrši dužnost, pa time pribavi korist, nanese štetu ili teže povredi tuđa prava. Kazne se kreću od šest meseci do dvanaest godina zatvora, zavisno od visine koristi. Od nesavesnog rada u službi razlikuje se po umišljaju, a od zloupotrebe položaja odgovornog lica po tome ko je izvršilac.

Česta pitanja

Koja je kazna za zloupotrebu službenog položaja?

Za osnovni oblik propisan je zatvor od šest meseci do pet godina. Ako pribavljena imovinska korist prelazi 450.000 dinara, kazna je od jedne do osam godina, a preko 1.500.000 dinara od dve do dvanaest godina.

Ko može biti izvršilac zloupotrebe službenog položaja?

Samo službeno lice u smislu člana 112 Krivičnog zakonika, na primer zaposleni ili funkcioner u državnom organu ili lokalnoj samoupravi, javni beležnik, javni izvršitelj ili lice koje vrši javna ovlašćenja.

Da li zloupotreba službenog položaja može biti učinjena iz nehata?

Ne. Zakon ne predviđa nehatni oblik, pa je potreban umišljaj. Grubo nemarno postupanje službenog lica može biti nesavestan rad u službi iz člana 361.

Kada zastareva zloupotreba službenog položaja?

Zavisi od oblika dela: za osnovni oblik krivično gonjenje zastareva za pet godina, za teži oblik za deset, a za najteži za petnaest godina. Apsolutna zastarelost nastupa kada protekne dvostruko vreme.

Koja je razlika između člana 359 i člana 227 Krivičnog zakonika?

Član 359 odnosi se na službena lica, a član 227 na odgovorna lica u pravnim licima, na primer direktore privrednih društava. Član 227 primenjuje se samo ako nema elemenata drugog krivičnog dela.

Kome se prijavljuje zloupotreba službenog položaja?

Krivična prijava podnosi se nadležnom javnom tužilaštvu ili policiji. Zaposleni koji prijavljuje nepravilnosti u svojoj ustanovi može tražiti zaštitu kao uzbunjivač.