Disable Preloader

Novosti

Plan integriteta: šta je, ko ga donosi i kako izgleda u praksi

· 6 min čitanja

Plan integriteta je dokument kojim javna institucija sa više od 30 zaposlenih sama procenjuje gde joj prete korupcija i nepravilnosti i utvrđuje mere da ih spreči. Izrađuje se svake treće godine u elektronskoj aplikaciji Agencije za sprečavanje korupcije. U nastavku su faze izrade, oblasti rizika, ilustrativni primer i rokovi ciklusa.

Šta je plan integriteta

Plan integriteta je dokument koji nastaje kao rezultat samoprocene institucije: zaposleni i radna grupa analiziraju sopstvene radne procese, utvrđuju gde postoji rizik od korupcije i drugih nepravilnosti i predlažu mere da se taj rizik smanji. Osnov je u Zakonu o sprečavanju korupcije (članovi 93–99), a način izrade bliže uređuje Uputstvo za izradu i sprovođenje plana integriteta koje donosi Agencija za sprečavanje korupcije.

Uputstvo integritet definiše kao skup vrednosti i postupanja koji omogućavaju da funkcioneri i zaposleni poštuju zakone i kodekse ponašanja i deluju etično, s ciljem izbegavanja korupcije i poboljšanja rada. Cilj plana je unapređenje integriteta, transparentnosti i profesionalne etike u odnosu na procenjeno stanje.

Šta plan integriteta sadrži

  • oblasti i procese koji su naročito rizični za nastanak korupcije i drugih nepravilnosti;
  • procenu intenziteta rizika u tim oblastima i procesima;
  • mere pravne i praktične prirode, sa rokovima za sprovođenje;
  • podatke o licima odgovornim za sprovođenje mera.

Obavezni prilozi su odluka o imenovanju koordinatora, odluka o imenovanju radne grupe, zapisnici sa sastanaka radne grupe i odluka o usvajanju plana.

Ko donosi plan integriteta

Obveznici su institucije sa više od 30 zaposlenih: organi Republike, autonomne pokrajine, jedinica lokalne samouprave i gradskih opština, organizacije sa javnim ovlašćenjima, ustanove i javna preduzeća, kao i druga pravna lica čiji je osnivač ili član država, pokrajina ili lokalna samouprava. To znači da obavezu imaju i mnoge škole, domovi zdravlja, bolnice i komunalna preduzeća.

Jedinica lokalne samouprave donosi jedan plan koji obuhvata sve njene organe. Filijale i područne jedinice sa više od 30 zaposlenih mogu doneti sopstveni plan; ako to ne čine, uključuju se u plan centralne institucije, a institucija o tome obaveštava Agenciju.

Prema podacima objavljenim posle trećeg ciklusa, plan integriteta izradilo je 2.965 institucija, a 2.942 (99,22%) sprovelo ga je i dostavilo izveštaj Agenciji. Ulogu Agencije u ovom i drugim postupcima opisuje tekst Agencija za sprečavanje korupcije: nadležnosti.

Kako se izrađuje plan integriteta: tri faze

Uputstvo propisuje da je izrada i sprovođenje plana sistematski proces u tri faze. Plan se izrađuje u elektronskoj aplikaciji Agencije, na osnovu nacrta (modela) koji Agencija priprema, a institucija mu pristupa korisničkim imenom i lozinkom koje dobija od Agencije.

  1. Priprema. Rukovodilac donosi odluku o koordinatoru i o radnoj grupi od tri do sedam članova iz različitih oblasti rada. Odluka o koordinatoru postavlja se u aplikaciju, i taj dan se smatra danom dostavljanja Agenciji.
  2. Identifikacija rizičnih procesa. Radna grupa analizira dokumentaciju (pritužbe, nalaze inspekcija i sl.), razgovara sa zaposlenima i izdvaja procese koji su naročito izloženi riziku.
  3. Anonimni upitnik za zaposlene. Zaposleni u aplikaciji odgovaraju koje mere protiv korupcije institucija ima i primenjuje i kakva su njihova iskustva sa nepravilnostima.
  4. Procena intenziteta rizika. Radna grupa ocenjuje uticaj rizika (štetu po javno dobro i ugled) i verovatnoću njegovog nastanka; iz proizvoda te dve ocene rizici se rangiraju kao visoki, srednji ili niski.
  5. Predlog mera. Za svaki rizik određuju se mere, rokovi i nosioci (na primer rukovodilac pravne ili finansijske službe).
  6. Usvajanje. Rukovodilac odlukom usvaja plan i razrešava radnu grupu; postavljanjem odluke u aplikaciju plan se smatra dostavljenim.
  7. Sprovođenje i izveštavanje. Koordinator prati da li se mere sprovode u roku i unosi podatke u aplikaciju; po isteku roka rukovodilac usvaja izveštaj o sprovođenju plana.

Suština plana integriteta nije papir za Agenciju, nego iskren odgovor na pitanje gde u instituciji neko može da zloupotrebi ovlašćenje. Plan u kome su svi rizici „niski“ i sve mere opšte retko odražava stvarno stanje i ne pomaže ni rukovodstvu ni zaposlenima.

Oblasti rizika i vrste mera

Uputstvo navodi radne procese koji su po prirodi posla podložni riziku: rad sa novcem, planiranje i trošenje budžetskih sredstava, javne nabavke, plaćanja zaposlenima i trećim licima, ubiranje prihoda, izbor kadrova, upravljanje informacijama, zaključivanje ugovora, utvrđivanje prava i obaveza građana i firmi i izdavanje dozvola.

Mere koje radna grupa predlaže treba da budu usmerene na:

  • jačanje transparentnosti radnih procesa i donošenje internih procedura;
  • uspostavljanje ili jačanje nadzora nad radnim procesima;
  • smanjivanje diskrecionih ovlašćenja i jasne kriterijume za odlučivanje;
  • mehanizme odgovornosti i jačanje etičkog i profesionalnog ponašanja.

Plan integriteta primer: kako izgleda deo plana

Česta pretraga je plan integriteta primer. Svaka institucija dobija model prilagođen svojoj vrsti posla, pa jedinstven obrazac ne postoji. Tabela ispod je ilustrativni primer za zamišljenu opštinsku upravu, napravljen samo da pokaže logiku: proces, rizik, procena, mera i nosilac.

ProcesUočeni rizikIntenzitetMeraNosilac i rok
Dodela sredstava udruženjimanejasni kriterijumi bodovanjavisokpisani kriterijumi i javno objavljena rang-listanačelnik za društvene delatnosti, 6 meseci
Zapošljavanjeizbor bez provere kandidatasrednjiinterna procedura i komisija od tri članakadrovska služba, 3 meseca
Izdavanje rešenja građanimaprekoračenje rokova i izuzeci „preko reda“srednjielektronska evidencija predmeta po redosledu prijemasekretar uprave, 9 meseci
Poklon i gostoprimstvoneevidentirani pokloninizakevidencija poklona i obuka zaposlenihkoordinator plana, 2 meseca

Agencija priprema nacrte (modele) planova za različite vrste institucija, pa se škola, dom zdravlja i javno preduzeće ne procenjuju po istim pitanjima. Upravo zato je prepisivanje tuđeg plana loša ideja: rizici moraju da odgovaraju stvarnim procesima institucije.

Plan integriteta 2026: ciklusi i četvrti ciklus

Plan integriteta se, prema Uputstvu, izrađuje i sprovodi svake treće godine. Rokovi trećeg ciklusa pokazuju kako jedan ciklus izgleda u praksi:

Korak u trećem ciklusuRok
Početak ciklusa i puštanje aplikacije u rad1. novembar 2021.
Odluka o koordinatoru i dostavljanje Agenciji31. januar 2022.
Dostavljanje plana i odluke o usvajanju31. decembar 2022.
Sprovođenje mera iz plana30. septembar 2024.
Izveštaj o sprovođenju i odluka o usvajanju31. decembar 2024. (izmena iz „Službenog glasnika RS“ br. 87/2024)

Rokove za četvrti ciklus određuje Agencija svojim aktom i uputstvima u aplikaciji, pa ih treba proveravati na sajtu Agencije, na stranici posvećenoj planu integriteta. Treba imati u vidu i da je Zakon o sprečavanju korupcije izmenjen 2026. godine („Službeni glasnik RS“ br. 80/26, na snazi od 1. septembra 2026), zbog čega Agencija upozorava na povećan broj zahteva i opterećenje aplikacija.

Uz plan integriteta, Agencija sprovodi i obuku „Etika i integritet“. Plan obuke za 2026. kao prioritet navodi zaposlene u zdravstvu i obrazovanju, novoosnovane institucije i one sa većim organizacionim promenama, kao i lica koja su se zaposlila u javnom sektoru tokom 2026.

Kako Agencija prati planove i na šta paziti

Agencija kontroliše da li je institucija odredila koordinatora, da li je izradila i dostavila plan, da li je plan kvalitetan i objektivan, da li su mere sprovedene u roku i da li je dostavljen izveštaj. O kontroli sačinjava izveštaj sa preporukama.

Na šta treba paziti pri izradi

  • radna grupa sastavljena samo iz jedne službe, bez ljudi koji poznaju ključne procese;
  • upitnik za zaposlene popunjen formalno ili od malog broja ljudi;
  • mere bez konkretnog nosioca i realnog roka;
  • sprovođenje se ne prati sve do roka za izveštaj.

Zaključak

Plan integriteta je alat kojim institucija sama procenjuje gde je ranjiva na korupciju i obavezuje se na konkretne mere. Donose ga sve javne institucije sa više od 30 zaposlenih, u ciklusima od tri godine, kroz elektronsku aplikaciju Agencije za sprečavanje korupcije. Za aktuelne rokove četvrtog ciklusa merodavni su Uputstvo i obaveštenja Agencije.

Česta pitanja

Ko je dužan da donese plan integriteta?

Organi Republike, pokrajine i lokalne samouprave, javna preduzeća, ustanove, organizacije sa javnim ovlašćenjima i druga pravna lica čiji je osnivač država ili lokalna samouprava, ako imaju više od 30 zaposlenih.

Da li osnovne škole moraju da imaju plan integriteta?

Da, ako imaju više od 30 zaposlenih, jer su škole ustanove čiji je osnivač država ili lokalna samouprava. Plan izrađuju u aplikaciji Agencije, po modelu prilagođenom obrazovnim ustanovama.

Koliko često se izrađuje plan integriteta?

Prema Uputstvu Agencije za sprečavanje korupcije, plan integriteta izrađuje se i sprovodi svake treće godine. Tačne rokove za svaki ciklus utvrđuje Agencija.

Ko sastavlja plan integriteta u instituciji?

Radna grupa od tri do sedam zaposlenih iz različitih oblasti rada, koju imenuje rukovodilac, uz koordinatora koji prati sprovođenje i izveštavanje. U proceni učestvuju i ostali zaposleni preko anonimnog upitnika.

Kako se procenjuje rizik u planu integriteta?

Radna grupa ocenjuje uticaj rizika i verovatnoću njegovog nastanka, uzimajući u obzir postojeće mere. Iz proizvoda te dve ocene rizici se rangiraju kao visoki, srednji ili niski.

Gde se predaje plan integriteta?

Plan se ne šalje na papiru, nego se izrađuje u elektronskoj aplikaciji Agencije. Postavljanjem odluke o usvajanju u aplikaciju plan se smatra dostavljenim.