Pronevera: značenje pojma
Pronevera znači da neko prisvoji novac ili stvari koje su mu poverene zbog posla koji obavlja. Ključna reč je poverenje: učinilac ne mora ništa da oduzme na silu ili kradom, jer mu je novac već u rukama, kao blagajniku, računovođi, magacioneru ili zaposlenom koji naplaćuje usluge.
U svakodnevnom govoru „pronevera“ se često koristi za svaku zloupotrebu tuđeg novca. U pravu je pojam uži. Krivični zakonik Srbije poznaje dva oblika: proneveru u javnom i neprivrednom sektoru (član 364) i proneveru u obavljanju privredne delatnosti (član 224). Oba dela gone se po službenoj dužnosti.
Pronevera kao krivično delo: član 364 KZ
Proneveru iz člana 364 čini onaj ko, u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, prisvoji novac, hartije od vrednosti ili druge pokretne stvari koje su mu poverene u službi ili na radu u državnom organu, ustanovi ili drugom subjektu koji ne obavlja privrednu delatnost. To su, na primer, ministarstva, opštinske uprave, škole, domovi zdravlja, ustanove kulture i udruženja.
Elementi krivičnog dela
- Predmet: novac, hartije od vrednosti ili druge pokretne stvari.
- Poverenost: stvari su učiniocu poverene u službi ili na radu, a ne slučajno dostupne.
- Radnja: prisvajanje, odnosno postupanje sa stvari kao sa svojom.
- Namera: da se sebi ili drugom pribavi protivpravna imovinska korist.
- Mesto rada: subjekt koji ne obavlja privrednu delatnost (za privredu važi član 224).
Zakon ne traži da učinilac bude funkcioner ili službeno lice: dovoljno je da mu je stvar poverena na radu u takvom subjektu.
Pronevera u obavljanju privredne delatnosti: član 224
Isto ponašanje u preduzeću, banci ili drugom subjektu privrednog poslovanja kvalifikuje se kao pronevera u obavljanju privredne delatnosti. Opis dela je gotovo isti, ali je osnovna kazna niža: zatvor od tri meseca do pet godina. U kvalifikovanim oblicima kazne su iste kao kod člana 364.
Slučajevi koji se u javnosti pominju kao „pronevera u banci“ ili „pronevera u firmi“ po pravilu spadaju upravo ovde.
Pronevera novca: kazne po Krivičnom zakoniku
Kazna zavisi od iznosa pribavljene imovinske koristi. Pragovi su isti za oba oblika pronevere:
| Pribavljena korist | Član 364 (javni sektor) | Član 224 (privreda) | Osnovni rok zastarelosti gonjenja |
|---|---|---|---|
| Do 450.000 dinara | Zatvor od 6 meseci do 5 godina | Zatvor od 3 meseca do 5 godina | 5 godina |
| Preko 450.000 dinara | Zatvor od 1 do 8 godina | Zatvor od 1 do 8 godina | 10 godina |
| Preko 1.500.000 dinara | Zatvor od 2 do 12 godina | Zatvor od 2 do 12 godina | 15 godina |
Rokovi zastarelosti računaju se prema najvišoj propisanoj kazni i teku od dana izvršenja dela, a zakon predviđa i njihov prekid. Pored kazne, sud oduzima imovinsku korist: prema osnovnom pravilu Krivičnog zakonika, niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu krivičnim delom. Ako novac više ne postoji, učinilac se obavezuje da plati odgovarajući iznos.
Više manjih iznosa: produženo krivično delo
Pronevera se retko dešava jednom. Kada neko mesecima uzima manje iznose iz iste kase, sud to može da oceni kao produženo krivično delo. Ako je obuhvaćeno jedinstvenim umišljajem, iznosi se sabiraju, pa niz sitnih uzimanja može da pređe prag od 450.000 ili 1.500.000 dinara i dovede do strože kazne.
Razlika između pronevere, krađe, utaje i zloupotrebe položaja
Pronevera se lako meša sa srodnim delima. Razlika je najčešće u tome kako je učinilac došao do stvari i u kakvom je odnosu sa vlasnikom.
| Delo | Član KZ | Suština | Osnovna kazna |
|---|---|---|---|
| Krađa | 203 | Tuđa stvar se oduzima drugom, nije bila poverena | Novčana kazna ili zatvor do 3 godine |
| Utaja | 207 | Prisvajanje poverene stvari van službe i rada (npr. pozajmljena stvar) | Zatvor do 2 godine i novčana kazna |
| Pronevera | 364 / 224 | Prisvajanje stvari poverene u službi ili na radu | Zatvor od 6 meseci, odnosno 3 meseca, do 5 godina |
| Posluga | 365 | Neovlašćeno korišćenje poverene stvari, bez trajnog prisvajanja | Zatvor od 6 meseci do 5 godina |
| Prevara u službi | 363 | Lažni obračuni kojima se ovlašćeno lice navodi na nezakonitu isplatu | Zatvor od 6 meseci do 5 godina i novčana kazna |
| Zloupotreba službenog položaja | 359 | Službeno lice koristi ovlašćenja da pribavi korist ili nanese štetu | Zatvor od 6 meseci do 5 godina |
Kod zloupotrebe položaja učinilac ne mora da ima novac u rukama: dovoljno je da, na primer, potpiše nezakonitu odluku. Više o tom delu pročitajte u tekstu zloupotreba službenog položaja: član 359 KZ, elementi i kazne.
Primeri: kada je nešto pronevera, a kada nije
Sledeći primeri su izmišljeni i služe samo za ilustraciju. Konačnu pravnu kvalifikaciju uvek daju tužilaštvo i sud, na osnovu svih okolnosti.
- Blagajnica u domu zdravlja mesecima zadržava deo naplaćene participacije. Novac joj je poveren na radu u ustanovi: to je tipičan primer pronevere iz člana 364.
- Računovođa u privatnom preduzeću prebacuje novac sa računa firme na svoj račun. Reč je o subjektu privrednog poslovanja, pa dolazi u obzir član 224.
- Magacioner opštinske ustanove odnosi gorivo i prodaje ga. Gorivo mu je povereno na radu, pa je i to pronevera.
- Zaposleni službenim automobilom vikendom ide na izlet i vraća ga. Nema trajnog prisvajanja, pa se razmatra posluga, a ne pronevera.
- Komšija ne vraća pozajmljenu bušilicu. Stvar nije poverena u službi ili na radu, pa je reč o utaji, ako su ispunjeni ostali uslovi.
Kako se pronevera prijavljuje
Pronevera se goni po službenoj dužnosti, pa nije potrebno da oštećeni podnese predlog. Krivična prijava podnosi se policiji ili nadležnom javnom tužilaštvu, pisano ili usmeno na zapisnik. Korisno je priložiti:
- opis događaja: ko, kada, koliko i na koji način;
- dokumentaciju: blagajničke izveštaje, izvode, fakture, interne revizije;
- imena svedoka i lica koja znaju za nepravilnosti.
Zaposleni koji prijavi proneveru u svojoj organizaciji može da uživa zaštitu po Zakonu o zaštiti uzbunjivača. Pregled svih institucija kojima se korupcija prijavljuje dali smo u vodiču kako prijaviti korupciju u Srbiji.
Pronevera se ne odnosi na to ko je učinilac, već na to šta mu je povereno: ko prisvoji novac ili stvari poverene na radu čini proneveru, bez obzira na to da li je direktor ili kurir. Za kaznu je presudan iznos, a sitni iznosi koji se ponavljaju mogu se sabrati.
Zaključak
Pronevera je prisvajanje novca ili stvari poverenih u službi ili na radu, a Krivični zakonik je razdvaja na javni sektor (član 364) i privredu (član 224). Kazne rastu sa iznosom, do dvanaest godina zatvora kada korist prelazi 1.500.000 dinara, a imovinska korist se u svakom slučaju oduzima. Ko razume razliku između pronevere, krađe, utaje i posluge, lakše će prepoznati nepravilnost i prijaviti je nadležnima.