Disable Preloader

Novosti

Pronevera: šta znači, ko je može izvršiti i koje su kazne po KZ

· 5 min čitanja

Pronevera je krivično delo kojim neko prisvaja novac ili stvari koje su mu poverene u službi ili na radu, u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu korist. Ovaj vodič objašnjava članove 364 i 224 Krivičnog zakonika, kazne prema iznosu, rokove zastarelosti i razliku prema krađi, utaji i zloupotrebi položaja, uz primere.

Pronevera: značenje pojma

Pronevera znači da neko prisvoji novac ili stvari koje su mu poverene zbog posla koji obavlja. Ključna reč je poverenje: učinilac ne mora ništa da oduzme na silu ili kradom, jer mu je novac već u rukama, kao blagajniku, računovođi, magacioneru ili zaposlenom koji naplaćuje usluge.

U svakodnevnom govoru „pronevera“ se često koristi za svaku zloupotrebu tuđeg novca. U pravu je pojam uži. Krivični zakonik Srbije poznaje dva oblika: proneveru u javnom i neprivrednom sektoru (član 364) i proneveru u obavljanju privredne delatnosti (član 224). Oba dela gone se po službenoj dužnosti.

Pronevera kao krivično delo: član 364 KZ

Proneveru iz člana 364 čini onaj ko, u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, prisvoji novac, hartije od vrednosti ili druge pokretne stvari koje su mu poverene u službi ili na radu u državnom organu, ustanovi ili drugom subjektu koji ne obavlja privrednu delatnost. To su, na primer, ministarstva, opštinske uprave, škole, domovi zdravlja, ustanove kulture i udruženja.

Elementi krivičnog dela

  • Predmet: novac, hartije od vrednosti ili druge pokretne stvari.
  • Poverenost: stvari su učiniocu poverene u službi ili na radu, a ne slučajno dostupne.
  • Radnja: prisvajanje, odnosno postupanje sa stvari kao sa svojom.
  • Namera: da se sebi ili drugom pribavi protivpravna imovinska korist.
  • Mesto rada: subjekt koji ne obavlja privrednu delatnost (za privredu važi član 224).

Zakon ne traži da učinilac bude funkcioner ili službeno lice: dovoljno je da mu je stvar poverena na radu u takvom subjektu.

Pronevera u obavljanju privredne delatnosti: član 224

Isto ponašanje u preduzeću, banci ili drugom subjektu privrednog poslovanja kvalifikuje se kao pronevera u obavljanju privredne delatnosti. Opis dela je gotovo isti, ali je osnovna kazna niža: zatvor od tri meseca do pet godina. U kvalifikovanim oblicima kazne su iste kao kod člana 364.

Slučajevi koji se u javnosti pominju kao „pronevera u banci“ ili „pronevera u firmi“ po pravilu spadaju upravo ovde.

Pronevera novca: kazne po Krivičnom zakoniku

Kazna zavisi od iznosa pribavljene imovinske koristi. Pragovi su isti za oba oblika pronevere:

Pribavljena koristČlan 364 (javni sektor)Član 224 (privreda)Osnovni rok zastarelosti gonjenja
Do 450.000 dinaraZatvor od 6 meseci do 5 godinaZatvor od 3 meseca do 5 godina5 godina
Preko 450.000 dinaraZatvor od 1 do 8 godinaZatvor od 1 do 8 godina10 godina
Preko 1.500.000 dinaraZatvor od 2 do 12 godinaZatvor od 2 do 12 godina15 godina

Rokovi zastarelosti računaju se prema najvišoj propisanoj kazni i teku od dana izvršenja dela, a zakon predviđa i njihov prekid. Pored kazne, sud oduzima imovinsku korist: prema osnovnom pravilu Krivičnog zakonika, niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu krivičnim delom. Ako novac više ne postoji, učinilac se obavezuje da plati odgovarajući iznos.

Više manjih iznosa: produženo krivično delo

Pronevera se retko dešava jednom. Kada neko mesecima uzima manje iznose iz iste kase, sud to može da oceni kao produženo krivično delo. Ako je obuhvaćeno jedinstvenim umišljajem, iznosi se sabiraju, pa niz sitnih uzimanja može da pređe prag od 450.000 ili 1.500.000 dinara i dovede do strože kazne.

Razlika između pronevere, krađe, utaje i zloupotrebe položaja

Pronevera se lako meša sa srodnim delima. Razlika je najčešće u tome kako je učinilac došao do stvari i u kakvom je odnosu sa vlasnikom.

DeloČlan KZSuštinaOsnovna kazna
Krađa203Tuđa stvar se oduzima drugom, nije bila poverenaNovčana kazna ili zatvor do 3 godine
Utaja207Prisvajanje poverene stvari van službe i rada (npr. pozajmljena stvar)Zatvor do 2 godine i novčana kazna
Pronevera364 / 224Prisvajanje stvari poverene u službi ili na raduZatvor od 6 meseci, odnosno 3 meseca, do 5 godina
Posluga365Neovlašćeno korišćenje poverene stvari, bez trajnog prisvajanjaZatvor od 6 meseci do 5 godina
Prevara u službi363Lažni obračuni kojima se ovlašćeno lice navodi na nezakonitu isplatuZatvor od 6 meseci do 5 godina i novčana kazna
Zloupotreba službenog položaja359Službeno lice koristi ovlašćenja da pribavi korist ili nanese štetuZatvor od 6 meseci do 5 godina

Kod zloupotrebe položaja učinilac ne mora da ima novac u rukama: dovoljno je da, na primer, potpiše nezakonitu odluku. Više o tom delu pročitajte u tekstu zloupotreba službenog položaja: član 359 KZ, elementi i kazne.

Primeri: kada je nešto pronevera, a kada nije

Sledeći primeri su izmišljeni i služe samo za ilustraciju. Konačnu pravnu kvalifikaciju uvek daju tužilaštvo i sud, na osnovu svih okolnosti.

  1. Blagajnica u domu zdravlja mesecima zadržava deo naplaćene participacije. Novac joj je poveren na radu u ustanovi: to je tipičan primer pronevere iz člana 364.
  2. Računovođa u privatnom preduzeću prebacuje novac sa računa firme na svoj račun. Reč je o subjektu privrednog poslovanja, pa dolazi u obzir član 224.
  3. Magacioner opštinske ustanove odnosi gorivo i prodaje ga. Gorivo mu je povereno na radu, pa je i to pronevera.
  4. Zaposleni službenim automobilom vikendom ide na izlet i vraća ga. Nema trajnog prisvajanja, pa se razmatra posluga, a ne pronevera.
  5. Komšija ne vraća pozajmljenu bušilicu. Stvar nije poverena u službi ili na radu, pa je reč o utaji, ako su ispunjeni ostali uslovi.

Kako se pronevera prijavljuje

Pronevera se goni po službenoj dužnosti, pa nije potrebno da oštećeni podnese predlog. Krivična prijava podnosi se policiji ili nadležnom javnom tužilaštvu, pisano ili usmeno na zapisnik. Korisno je priložiti:

  • opis događaja: ko, kada, koliko i na koji način;
  • dokumentaciju: blagajničke izveštaje, izvode, fakture, interne revizije;
  • imena svedoka i lica koja znaju za nepravilnosti.

Zaposleni koji prijavi proneveru u svojoj organizaciji može da uživa zaštitu po Zakonu o zaštiti uzbunjivača. Pregled svih institucija kojima se korupcija prijavljuje dali smo u vodiču kako prijaviti korupciju u Srbiji.

Pronevera se ne odnosi na to ko je učinilac, već na to šta mu je povereno: ko prisvoji novac ili stvari poverene na radu čini proneveru, bez obzira na to da li je direktor ili kurir. Za kaznu je presudan iznos, a sitni iznosi koji se ponavljaju mogu se sabrati.

Zaključak

Pronevera je prisvajanje novca ili stvari poverenih u službi ili na radu, a Krivični zakonik je razdvaja na javni sektor (član 364) i privredu (član 224). Kazne rastu sa iznosom, do dvanaest godina zatvora kada korist prelazi 1.500.000 dinara, a imovinska korist se u svakom slučaju oduzima. Ko razume razliku između pronevere, krađe, utaje i posluge, lakše će prepoznati nepravilnost i prijaviti je nadležnima.

Česta pitanja

Šta znači pronevera?

Pronevera je prisvajanje novca, hartija od vrednosti ili drugih pokretnih stvari koje su nekome poverene u službi ili na radu, u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist.

Koja je kazna za proneveru novca?

Za proneveru iz člana 364 KZ propisan je zatvor od šest meseci do pet godina, od jedne do osam godina za iznos preko 450.000 dinara i od dve do dvanaest godina za iznos preko 1.500.000 dinara.

Koji član Krivičnog zakonika reguliše proneveru?

Proneveru u državnom organu, ustanovi i drugom subjektu koji ne obavlja privrednu delatnost uređuje član 364, a proneveru u obavljanju privredne delatnosti član 224 Krivičnog zakonika.

Koja je razlika između pronevere i krađe?

Kod krađe učinilac oduzima tuđu stvar koja mu nije bila poverena, dok kod pronevere prisvaja stvar koju je već imao u posedu zbog posla.

Da li se pronevera goni po službenoj dužnosti?

Da. Javni tužilac goni proneveru po službenoj dužnosti, a prijavu može podneti svako ko zna za delo, policiji ili tužilaštvu.

Da li pronevera zastareva?

Zastareva, a rok zavisi od zaprećene kazne: pet godina za osnovni oblik, deset za iznos preko 450.000 i petnaest za iznos preko 1.500.000 dinara, uz pravila o prekidu zastarelosti.