Disable Preloader

Novosti

Zaštitnik građana: šta radi i kada ima smisla podneti pritužbu

· 5 min čitanja

Zaštitnik građana je nezavisan organ koji ispituje da li su organi uprave povredili prava građana i daje preporuke za otklanjanje nepravilnosti. Pritužba je besplatna, ali ima smisla tek kada su iskorišćeni redovni pravni lekovi i kada je reč o organu koji je u njegovoj nadležnosti.

Ko je Zaštitnik građana Srbije i šta radi

Zaštitnik građana je nezavisan državni organ koji štiti prava građana od nezakonitog i nepravilnog rada organa uprave. Rad mu uređuje Zakon o Zaštitniku građana iz 2021. godine. Pod „organima uprave” zakon podrazumeva ministarstva, organe državne uprave i druge organe i organizacije kojima su poverena javna ovlašćenja, uključujući javna preduzeća i ustanove kada odlučuju o pravima građana.

Zaštitnika građana bira Narodna skupština većinom glasova svih poslanika, na osam godina, bez mogućnosti ponovnog izbora. Može imati do četiri zamenika, a jedan od njih posebno se bavi pravima deteta.

Posebne uloge koje mu daje zakon

  • Nacionalni preventivni mehanizam protiv torture: može bez najave da obilazi mesta na kojima su lica lišena slobode, poput zatvora, policijskih stanica i psihijatrijskih ustanova.
  • Nezavisni mehanizam za praćenje primene Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom.
  • Nacionalni izvestilac za oblast trgovine ljudima.
  • Poseban status u zaštiti i unapređenju prava deteta.

Šta Zaštitnik građana može, a šta ne može

Najčešći razlog odbačenih pritužbi je pogrešna predstava o nadležnosti. Zaštitnik građana nije sud i ne može da poništi rešenje, naloži isplatu ili presudi u sporu. Njegovo oružje je preporuka i javnost rada.

MožeNe može
Da ispita rad ministarstva, fonda, katastra ili javnog preduzećaDa kontroliše rad Narodne skupštine, predsednika Republike i Vlade
Da organu uputi preporuku kako da otkloni nepravilnostDa kontroliše rad Ustavnog suda, sudova i javnih tužilaštava
Da preporuči razrešenje ili disciplinski postupak protiv odgovornog licaDa sam poništi ili izmeni rešenje organa
Da pokrene postupak po sopstvenoj inicijativiDa rešava sporove između građana ili sa privatnim firmama
Da obavesti Skupštinu, Vladu i javnost kada organ ne postupiDa zastupa stranku u sudskom postupku

Kada je reč o pritužbama na sudije, tužioce ili policiju, put je drugačiji i zavisi od organa. To je detaljnije opisano u tekstu pritužba na rad policije, sudije ili tužioca.

Uslov koji se najčešće previđa: prvo pravni lekovi

Pre obraćanja Zaštitniku građana podnosilac mora da pokuša da zaštiti svoje pravo u odgovarajućem postupku pred samim organom uprave. To znači da je izjavljena žalba, prigovor ili drugo pravno sredstvo koje zakon predviđa. Ako to nije učinjeno, Zaštitnik građana upućuje podnosioca na taj postupak i ne pokreće svoj dok se pravni lekovi ne iskoriste.

Izuzeci od ovog pravila

  • Kada bi podnosiocu bila naneta nenadoknadiva šteta ako bi čekao ishod redovnog postupka.
  • Kada se pritužba odnosi na povredu načela dobre uprave: nekorektan odnos službenika, nepotrebno odugovlačenje ili kršenje etičkih pravila.
  • Pritužba deteta ne može se odbaciti zbog toga što pravni lekovi nisu iskorišćeni.
Pravilo u praksi: ako organ ćuti, prvo iskoristite pravo na žalbu zbog „ćutanja uprave”, a tek onda se obratite Zaštitniku građana. Tako pritužba neće biti odbačena kao preuranjena.

Zaštitnik građana pritužba: kako se podnosi

Pritužba se podnosi pisano ili usmeno na zapisnik i za nju se ne plaća taksa. Može je podneti svako fizičko ili pravno lice, domaće ili strano, koje smatra da mu je organ uprave povredio pravo. U ime građanina, uz njegovu saglasnost, pritužbu može podneti i udruženje, a za dete roditelj, staratelj ili udruženje za zaštitu prava deteta. Dete starije od deset godina može samo da se obrati.

  1. Proverite nadležnost. Da li je reč o organu uprave ili o sudu, tužilaštvu ili privatnoj firmi.
  2. Iskoristite pravne lekove. Sačuvajte žalbu i odgovor organa, ili dokaz da odgovora nije bilo.
  3. Opišite problem hronološki. Ko je, kada i kako postupio, koje pravo smatrate povređenim.
  4. Priložite dokaze. Kopije rešenja, dopisa, potvrda o predaji i prepiske.
  5. Navedite podatke za kontakt. Anonimne pritužbe se ne razmatraju, mada Zaštitnik građana povodom njih može postupiti po sopstvenoj inicijativi.

Zaposleni u službi Zaštitnika građana dužni su da podnosiocu besplatno pomognu u sastavljanju pritužbe. Ako želite da pre pritužbe dobijete dokumente od organa, korisno je da prvo podnesete zahtev za pristup informacijama od javnog značaja.

Rokovi i tok postupka

FazaRok po zakonu
Podnošenje pritužbeNajkasnije tri godine od povrede prava ili od poslednjeg postupanja, odnosno nepostupanja organa
Prva odluka po pritužbi15 dana od prijema: odbacivanje, traženje dopune, skraćeni postupak ili ispitni postupak
Odgovor organa koji se proveravaDo 15 dana, u složenim slučajevima do 60 dana
Okončanje ispitnog postupka90 dana od prijema pritužbe, uz mogućnost produženja
Izveštaj organa o postupanju po preporuciOd 15 do 90 dana

Postupak se završava izveštajem u kome se utvrđuje da li je povreda postojala i daju preporuke. Izveštaj se dostavlja organu i podnosiocu i objavljuje. Ako organ sam otkloni nepravilnost tokom postupka, Zaštitnik građana obustavlja postupak. Ako organ ne postupi po preporuci, Zaštitnik građana o tome obaveštava neposredno viši organ, Narodnu skupštinu, Vladu i javnost.

Za pritužbu podnetu posle roka postoji izuzetak: postupak se može pokrenuti ako je rok propušten iz opravdanih razloga ili je slučaj toliko važan da to zahteva.

Lokalni i pokrajinski zaštitnici građana

Pored republičkog, postoje Pokrajinski zaštitnik građana u AP Vojvodini i lokalni zaštitnici građana u gradovima i opštinama koji su ustanovili ovu instituciju, na primer Zaštitnik građana grada Beograda. Podela je jednostavna:

  • ako se pritužba odnosi samo na kršenje pokrajinskih ili lokalnih propisa, nadležan je pokrajinski ili lokalni zaštitnik;
  • ako se odnosi na kršenje republičkih zakona, nadležan je Zaštitnik građana Srbije;
  • kada se pitanja preklapaju, svaka institucija postupa u svom delu i obaveštava drugu.

Ko živi u Nišu, Kragujevcu ili drugom gradu, treba da proveri da li je gradska skupština ustanovila lokalnog zaštitnika. Ako nije, za rad gradske uprave može se obratiti republičkom Zaštitniku građana.

Zaštitnik građana i borba protiv korupcije

Zaštitnik građana nije antikorupcijski organ. Sumnju na mito, sukob interesa ili zloupotrebu položaja treba prijaviti javnom tužilaštvu, policiji ili Agenciji za sprečavanje korupcije. Ipak, njegovi izveštaji o lošoj upravi, odugovlačenju i nejednakom postupanju često pokazuju gde u sistemu postoji prostor za korupciju, pa su važan izvor za svakoga ko prati integritet javne uprave.

Zaključak

Obraćanje Zaštitniku građana ima smisla kada je organ uprave postupio nezakonito ili nepravilno, a redovni pravni lekovi su iskorišćeni ili nisu delotvorni. Pritužba je besplatna, rok je tri godine, a ishod je preporuka sa težinom javnosti. Za sudove, tužilaštva i krivična dela postoje drugi putevi, pa je provera nadležnosti prvi i najvažniji korak.

Česta pitanja

Šta radi Zaštitnik građana?

Ispituje rad organa uprave i drugih organa sa javnim ovlašćenjima, utvrđuje da li su povredili prava građana i daje preporuke kako da se nepravilnost otkloni.

Koliko košta pritužba Zaštitniku građana?

Pritužba je besplatna i ne plaća se taksa. Zaposleni u službi Zaštitnika građana mogu besplatno pomoći u njenom sastavljanju.

Koji je rok za pritužbu Zaštitniku građana?

Pritužba se podnosi najkasnije tri godine od povrede prava ili od poslednjeg postupanja, odnosno nepostupanja organa, uz izuzetke za opravdano propuštene rokove.

Da li Zaštitnik građana može da promeni presudu?

Ne može. Rad sudova i javnih tužilaštava nije u njegovoj nadležnosti, kao ni rad Narodne skupštine, predsednika Republike, Vlade i Ustavnog suda.

Šta ako organ ne poštuje preporuku Zaštitnika građana?

Zaštitnik građana o tome obaveštava neposredno viši organ, Narodnu skupštinu, Vladu i javnost, a može preporučiti i razrešenje ili disciplinski postupak protiv odgovornog lica.

Kome se obratiti u Beogradu, republičkom ili gradskom zaštitniku?

Za kršenje gradskih propisa nadležan je Zaštitnik građana grada Beograda, a za kršenje republičkih zakona Zaštitnik građana Srbije.