Disable Preloader

Novosti

Državna revizorska institucija: šta radi i kako čitati izveštaje DRI

· 7 min čitanja

Državna revizorska institucija (DRI) je najviši državni organ revizije javnih sredstava u Srbiji: proverava kako ministarstva, lokalne samouprave, javna preduzeća, fondovi i političke stranke troše novac poreskih obveznika. Njeni izveštaji su javni i mogu da budu koristan alat za građane i novinare, ako se zna kako da se čitaju. U ovom vodiču su nadležnosti DRI, vrste revizorskih mišljenja i šta se dešava posle nalaza.

Šta je Državna revizorska institucija Srbije

Državna revizorska institucija osnovana je 2005. godine Zakonom o Državnoj revizorskoj instituciji, a njen položaj utvrđen je i Ustavom Republike Srbije. Ustav je određuje kao najviši državni organ revizije javnih sredstava, koji je samostalan i podleže nadzoru Narodne skupštine, kojoj i odgovara.

DRI nije tužilaštvo ni sud. Ona ne izriče kazne i ne utvrđuje krivicu, već proverava finansijske izveštaje, zakonitost i svrsishodnost trošenja javnog novca, daje mišljenja i preporuke i, kada uoči radnje koje upućuju na prekršaj ili krivično delo, o tome obaveštava nadležne organe.

Ko upravlja institucijom

Najviši organ DRI je Savet od pet članova: predsednik, potpredsednik i tri člana. Bira ih Narodna skupština većinom glasova svih poslanika, na mandat od pet godina, a ista osoba može biti birana najviše dva puta. Predsednik Saveta je istovremeno predsednik institucije i generalni državni revizor.

Same revizije na terenu sprovode zaposleni revizori, organizovani po sektorima. Kada se u javnosti kaže „državni revizor je utvrdio“, najčešće se misli na nalaz iz konačnog izveštaja o reviziji koji je usvojila institucija.

Koga revidira Državna revizorska institucija

Krug subjekata revizije je širok i obuhvata praktično svakoga ko koristi javna sredstva. Prema Zakonu o DRI, to su između ostalih:

  • direktni i indirektni korisnici budžeta Republike, autonomne pokrajine i lokalnih samouprava, od ministarstava do škola i domova zdravlja;
  • organizacije obaveznog socijalnog osiguranja, kao što su fondovi za penzijsko i zdravstveno osiguranje;
  • javna preduzeća i privredna društva koja su osnovali korisnici javnih sredstava, kao i pravna lica u kojima oni imaju udeo ili upravljačka prava;
  • Narodna banka Srbije, u delu koji se odnosi na korišćenje javnih sredstava i poslovanje sa budžetom;
  • političke stranke, u skladu sa zakonom kojim se uređuje finansiranje političkih aktivnosti;
  • korisnici sredstava Evropske unije, donacija i međunarodne pomoći, kao i primaoci dotacija, subvencija i garancija iz javnih sredstava.

DRI ne može svake godine da revidira sve korisnike javnog novca, pa pre kraja svake godine donosi program revizije za narednu godinu. Početkom 2026. objavljeno je da je u okviru Programa revizije za 2026. započeta revizija 141 korisnika javnih sredstava. Na spisku su, između ostalog, završni račun budžeta Republike za 2025. godinu, Ministarstvo unutrašnjih poslova i još više ministarstava, pet političkih stranaka, gradovi Beograd i Novi Sad, fondovi zdravstvenog i penzijskog osiguranja i velika javna preduzeća.

Vrste revizije koje sprovodi DRI

Vrsta revizijeŠta se proveravaŠta građanin može da sazna
Revizija finansijskih izveštajaDa li finansijski izveštaji tačno i istinito prikazuju prihode, rashode, imovinu i obavezeDa li se brojkama iz završnog računa ili godišnjeg izveštaja može verovati
Revizija pravilnosti poslovanjaDa li su prihodi i rashodi u skladu sa zakonima, propisima i datim ovlašćenjimaGde je novac potrošen bez pravnog osnova, mimo javnih nabavki ili preko odobrenih iznosa
Revizija svrsishodnostiEkonomičnost, efikasnost i efektivnost korišćenja javnih sredstavaDa li program ili usluga zaista postiže cilj, na primer dostupnost zdravstvene zaštite
Kombinovana revizijaFinansijski izveštaji i pravilnost, ili pravilnost i svrsishodnost zajednoŠiru sliku poslovanja jednog subjekta

U praksi se najveći broj izveštaja odnosi na finansijske izveštaje i pravilnost poslovanja. Revizije svrsishodnosti su ređe, ali su za javnost često najzanimljivije, jer ne pitaju samo „da li je potrošeno po propisu“, već i „da li se isplatilo“.

Kako čitati izveštaj o reviziji: vrste mišljenja

Najvažniji deo svakog izveštaja je mišljenje revizora. Ono u jednoj ili dve rečenice kaže koliko se može verovati finansijskim izveštajima, odnosno da li je poslovanje bilo u skladu sa propisima. U izveštajima koji kombinuju dve vrste revizije mogu se naći i dva odvojena mišljenja.

MišljenjeŠta značiKako ga tumačiti
Pozitivno (nemodifikovano) mišljenjeIzveštaji su po svim materijalno značajnim pitanjima pravilno prikazani, odnosno poslovanje je u skladu sa propisimaNajbolji ishod; i tada izveštaj može sadržati preporuke
Mišljenje sa rezervomPostoje materijalno značajne greške ili nepravilnosti, ali nisu prožimajuće za ceo izveštajČesto mišljenje u praksi; ključ je u delu „osnov za mišljenje“
Negativno mišljenjeGreške ili nepravilnosti su materijalno značajne i prožimajućeOzbiljan signal da se izveštaju ili poslovanju u celini ne može verovati
Uzdržavanje od izražavanja mišljenjaRevizor nije dobio dovoljno dokaza da bi uopšte formirao mišljenjeČesto znak loše dokumentacije ili ograničenog pristupa podacima

Delovi izveštaja na koje treba obratiti pažnju

  1. Rezime ili sažetak daje pregled glavnih nalaza na nekoliko strana; tu se vidi šta je revizija obuhvatila i koje je mišljenje dato.
  2. Osnov za mišljenje objašnjava zašto mišljenje nije pozitivno. Ovde su nabrojane konkretne nepravilnosti, često sa iznosima.
  3. Nalazi u glavnom delu opisuju svaku nepravilnost: šta je utvrđeno, koji propis je prekršen i koliki je iznos.
  4. Preporuke pokazuju šta subjekt revizije treba da ispravi; one su osnov za kasniju proveru.
  5. Odgovor subjekta, kada postoji, pokazuje da li se revidirani organ slaže sa nalazima.

Savet za čitanje: iznos „nepravilnosti“ u izveštaju nije isto što i iznos ukradenog ili izgubljenog novca. Nepravilnost može biti i pogrešno knjiženje, isplata bez propisanog akta ili nabavka sprovedena mimo procedure. Pre zaključka o šteti pročitajte opis nalaza i proverite da li je podneta prijava nadležnom organu.

Šta se dešava posle nalaza: odazivni izveštaj i mere

Revizija se ne završava objavljivanjem izveštaja. Ako nepravilnosti nisu otklonjene tokom same revizije, subjekt je dužan da dostavi odazivni izveštaj, odnosno pisani izveštaj o tome kako ih je otklonio. Rok određuje DRI i on po zakonu ne može biti kraći od 30 ni duži od 90 dana od dostavljanja izveštaja o reviziji. Odazivni izveštaj potpisuje odgovorno lice i on je javni dokument.

DRI zatim proverava verodostojnost odazivnog izveštaja i o tome sastavlja postrevizioni izveštaj. Ako ispravke nisu zadovoljavajuće, smatra se da je subjekt prekršio obavezu dobrog poslovanja, a ako je ostala neotklonjena značajna nepravilnost, reč je o teškom kršenju te obaveze.

Mere koje DRI može da preduzme

  • upućivanje zahteva za preduzimanje mera organu koji je nadležan nad subjektom revizije, koji o tome odgovara u roku od 30 dana;
  • obaveštavanje Narodne skupštine o teškom kršenju obaveze dobrog poslovanja;
  • zahtev za razrešenje odgovornog lica, uz obaveštavanje javnosti; nadležni organ odlučuje u roku od 15 dana;
  • podnošenje zahteva za pokretanje prekršajnog postupka i krivične prijave kada postoje radnje koje upućuju na prekršaj ili krivično delo;
  • obaveštavanje javnog pravobranioca o šteti po javnu imovinu.

Zakon predviđa i novčane kazne od 5.000 do 50.000 dinara za odgovorna lica koja ne poštuju rokove, na primer za dostavljanje dokumentacije ili odazivnog izveštaja. Ishod krivičnih prijava zavisi od tužilaštva i sudova, a ne od DRI. Kako se prijavljuje korupcija i kome, opisano je u vodiču kako prijaviti korupciju u Srbiji.

Kako građani i novinari mogu da koriste DRI izveštaje

Konačni izveštaji o reviziji, sažeci, odazivni i postrevizioni izveštaji objavljuju se na internet stranici institucije, a DRI objavljuje i registar datih preporuka. Nacrti i predlozi izveštaja su poverljivi dok traje postupak, a iz objavljenih izveštaja izostavljaju se poslovne tajne i tajni podaci.

  • Pronađite izveštaj za svoju opštinu, grad ili javno preduzeće i uporedite nalaze kroz više godina: da li se iste nepravilnosti ponavljaju?
  • Proverite da li je subjekt dostavio odazivni izveštaj i šta je u njemu naveo.
  • Uporedite nalaze sa podacima o javnim nabavkama tog naručioca.
  • Ako vam za analizu treba dokument koji nije objavljen, možete ga zatražiti od subjekta revizije putem zahteva za pristup informacijama od javnog značaja.
  • Kod izveštaja o političkim strankama obratite pažnju na prihode, troškove kampanje i evidenciju imovine.

Godišnji izveštaj o svom radu DRI podnosi Narodnoj skupštini do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu. Taj dokument je dobar početni pregled, jer obično pokazuje koliko je revizija sprovedeno, koliko je prijava podneto i gde se nepravilnosti najčešće ponavljaju.

Zaključak

Državna revizorska institucija ne kažnjava, ali njeni nalazi otvaraju put kaznama, razrešenjima i promenama prakse. Za građanina je najvažnije da zna gde da pogleda: mišljenje i osnov za mišljenje pokazuju koliko je problem ozbiljan, a odazivni i postrevizioni izveštaj pokazuju da li je posle revizije nešto zaista ispravljeno. Redovno praćenje tih dokumenata jedan je od najkonkretnijih načina da se trošenje javnog novca drži pod kontrolom javnosti.

Česta pitanja

Šta radi Državna revizorska institucija?

DRI vrši reviziju javnih sredstava: proverava finansijske izveštaje, zakonitost i svrsishodnost trošenja novca kod korisnika budžeta, javnih preduzeća, fondova i političkih stranaka. Daje mišljenja i preporuke i podnosi prijave kada uoči prekršaje ili krivična dela.

Šta znači mišljenje sa rezervom?

Mišljenje sa rezervom znači da je revizor utvrdio materijalno značajne greške ili nepravilnosti, ali da one nisu prožimajuće za ceo izveštaj. Razlozi su navedeni u delu „osnov za mišljenje“.

Šta je odazivni izveštaj?

To je izveštaj u kome subjekt revizije opisuje kako je otklonio utvrđene nepravilnosti. Rok za njega određuje DRI, između 30 i 90 dana od dostavljanja izveštaja o reviziji, i on je javni dokument.

Da li Državna revizorska institucija može da kazni nekoga?

DRI ne izriče kazne za nepravilnosti, ali može da podnese zahtev za pokretanje prekršajnog postupka, krivičnu prijavu ili zahtev za razrešenje odgovornog lica. O kaznama odlučuju sudovi i drugi nadležni organi.

Gde se mogu pročitati DRI izveštaji?

Konačni izveštaji o reviziji, sažeci, odazivni i postrevizioni izveštaji objavljuju se na internet stranici Državne revizorske institucije, razvrstani po godinama i subjektima revizije.

Ko bira članove Saveta DRI?

Članove Saveta, njih pet, bira Narodna skupština većinom glasova svih poslanika na mandat od pet godina. Predsednik Saveta je ujedno generalni državni revizor.