Šta je Državna revizorska institucija Srbije
Državna revizorska institucija osnovana je 2005. godine Zakonom o Državnoj revizorskoj instituciji, a njen položaj utvrđen je i Ustavom Republike Srbije. Ustav je određuje kao najviši državni organ revizije javnih sredstava, koji je samostalan i podleže nadzoru Narodne skupštine, kojoj i odgovara.
DRI nije tužilaštvo ni sud. Ona ne izriče kazne i ne utvrđuje krivicu, već proverava finansijske izveštaje, zakonitost i svrsishodnost trošenja javnog novca, daje mišljenja i preporuke i, kada uoči radnje koje upućuju na prekršaj ili krivično delo, o tome obaveštava nadležne organe.
Ko upravlja institucijom
Najviši organ DRI je Savet od pet članova: predsednik, potpredsednik i tri člana. Bira ih Narodna skupština većinom glasova svih poslanika, na mandat od pet godina, a ista osoba može biti birana najviše dva puta. Predsednik Saveta je istovremeno predsednik institucije i generalni državni revizor.
Same revizije na terenu sprovode zaposleni revizori, organizovani po sektorima. Kada se u javnosti kaže „državni revizor je utvrdio“, najčešće se misli na nalaz iz konačnog izveštaja o reviziji koji je usvojila institucija.
Koga revidira Državna revizorska institucija
Krug subjekata revizije je širok i obuhvata praktično svakoga ko koristi javna sredstva. Prema Zakonu o DRI, to su između ostalih:
- direktni i indirektni korisnici budžeta Republike, autonomne pokrajine i lokalnih samouprava, od ministarstava do škola i domova zdravlja;
- organizacije obaveznog socijalnog osiguranja, kao što su fondovi za penzijsko i zdravstveno osiguranje;
- javna preduzeća i privredna društva koja su osnovali korisnici javnih sredstava, kao i pravna lica u kojima oni imaju udeo ili upravljačka prava;
- Narodna banka Srbije, u delu koji se odnosi na korišćenje javnih sredstava i poslovanje sa budžetom;
- političke stranke, u skladu sa zakonom kojim se uređuje finansiranje političkih aktivnosti;
- korisnici sredstava Evropske unije, donacija i međunarodne pomoći, kao i primaoci dotacija, subvencija i garancija iz javnih sredstava.
DRI ne može svake godine da revidira sve korisnike javnog novca, pa pre kraja svake godine donosi program revizije za narednu godinu. Početkom 2026. objavljeno je da je u okviru Programa revizije za 2026. započeta revizija 141 korisnika javnih sredstava. Na spisku su, između ostalog, završni račun budžeta Republike za 2025. godinu, Ministarstvo unutrašnjih poslova i još više ministarstava, pet političkih stranaka, gradovi Beograd i Novi Sad, fondovi zdravstvenog i penzijskog osiguranja i velika javna preduzeća.
Vrste revizije koje sprovodi DRI
| Vrsta revizije | Šta se proverava | Šta građanin može da sazna |
|---|---|---|
| Revizija finansijskih izveštaja | Da li finansijski izveštaji tačno i istinito prikazuju prihode, rashode, imovinu i obaveze | Da li se brojkama iz završnog računa ili godišnjeg izveštaja može verovati |
| Revizija pravilnosti poslovanja | Da li su prihodi i rashodi u skladu sa zakonima, propisima i datim ovlašćenjima | Gde je novac potrošen bez pravnog osnova, mimo javnih nabavki ili preko odobrenih iznosa |
| Revizija svrsishodnosti | Ekonomičnost, efikasnost i efektivnost korišćenja javnih sredstava | Da li program ili usluga zaista postiže cilj, na primer dostupnost zdravstvene zaštite |
| Kombinovana revizija | Finansijski izveštaji i pravilnost, ili pravilnost i svrsishodnost zajedno | Širu sliku poslovanja jednog subjekta |
U praksi se najveći broj izveštaja odnosi na finansijske izveštaje i pravilnost poslovanja. Revizije svrsishodnosti su ređe, ali su za javnost često najzanimljivije, jer ne pitaju samo „da li je potrošeno po propisu“, već i „da li se isplatilo“.
Kako čitati izveštaj o reviziji: vrste mišljenja
Najvažniji deo svakog izveštaja je mišljenje revizora. Ono u jednoj ili dve rečenice kaže koliko se može verovati finansijskim izveštajima, odnosno da li je poslovanje bilo u skladu sa propisima. U izveštajima koji kombinuju dve vrste revizije mogu se naći i dva odvojena mišljenja.
| Mišljenje | Šta znači | Kako ga tumačiti |
|---|---|---|
| Pozitivno (nemodifikovano) mišljenje | Izveštaji su po svim materijalno značajnim pitanjima pravilno prikazani, odnosno poslovanje je u skladu sa propisima | Najbolji ishod; i tada izveštaj može sadržati preporuke |
| Mišljenje sa rezervom | Postoje materijalno značajne greške ili nepravilnosti, ali nisu prožimajuće za ceo izveštaj | Često mišljenje u praksi; ključ je u delu „osnov za mišljenje“ |
| Negativno mišljenje | Greške ili nepravilnosti su materijalno značajne i prožimajuće | Ozbiljan signal da se izveštaju ili poslovanju u celini ne može verovati |
| Uzdržavanje od izražavanja mišljenja | Revizor nije dobio dovoljno dokaza da bi uopšte formirao mišljenje | Često znak loše dokumentacije ili ograničenog pristupa podacima |
Delovi izveštaja na koje treba obratiti pažnju
- Rezime ili sažetak daje pregled glavnih nalaza na nekoliko strana; tu se vidi šta je revizija obuhvatila i koje je mišljenje dato.
- Osnov za mišljenje objašnjava zašto mišljenje nije pozitivno. Ovde su nabrojane konkretne nepravilnosti, često sa iznosima.
- Nalazi u glavnom delu opisuju svaku nepravilnost: šta je utvrđeno, koji propis je prekršen i koliki je iznos.
- Preporuke pokazuju šta subjekt revizije treba da ispravi; one su osnov za kasniju proveru.
- Odgovor subjekta, kada postoji, pokazuje da li se revidirani organ slaže sa nalazima.
Savet za čitanje: iznos „nepravilnosti“ u izveštaju nije isto što i iznos ukradenog ili izgubljenog novca. Nepravilnost može biti i pogrešno knjiženje, isplata bez propisanog akta ili nabavka sprovedena mimo procedure. Pre zaključka o šteti pročitajte opis nalaza i proverite da li je podneta prijava nadležnom organu.
Šta se dešava posle nalaza: odazivni izveštaj i mere
Revizija se ne završava objavljivanjem izveštaja. Ako nepravilnosti nisu otklonjene tokom same revizije, subjekt je dužan da dostavi odazivni izveštaj, odnosno pisani izveštaj o tome kako ih je otklonio. Rok određuje DRI i on po zakonu ne može biti kraći od 30 ni duži od 90 dana od dostavljanja izveštaja o reviziji. Odazivni izveštaj potpisuje odgovorno lice i on je javni dokument.
DRI zatim proverava verodostojnost odazivnog izveštaja i o tome sastavlja postrevizioni izveštaj. Ako ispravke nisu zadovoljavajuće, smatra se da je subjekt prekršio obavezu dobrog poslovanja, a ako je ostala neotklonjena značajna nepravilnost, reč je o teškom kršenju te obaveze.
Mere koje DRI može da preduzme
- upućivanje zahteva za preduzimanje mera organu koji je nadležan nad subjektom revizije, koji o tome odgovara u roku od 30 dana;
- obaveštavanje Narodne skupštine o teškom kršenju obaveze dobrog poslovanja;
- zahtev za razrešenje odgovornog lica, uz obaveštavanje javnosti; nadležni organ odlučuje u roku od 15 dana;
- podnošenje zahteva za pokretanje prekršajnog postupka i krivične prijave kada postoje radnje koje upućuju na prekršaj ili krivično delo;
- obaveštavanje javnog pravobranioca o šteti po javnu imovinu.
Zakon predviđa i novčane kazne od 5.000 do 50.000 dinara za odgovorna lica koja ne poštuju rokove, na primer za dostavljanje dokumentacije ili odazivnog izveštaja. Ishod krivičnih prijava zavisi od tužilaštva i sudova, a ne od DRI. Kako se prijavljuje korupcija i kome, opisano je u vodiču kako prijaviti korupciju u Srbiji.
Kako građani i novinari mogu da koriste DRI izveštaje
Konačni izveštaji o reviziji, sažeci, odazivni i postrevizioni izveštaji objavljuju se na internet stranici institucije, a DRI objavljuje i registar datih preporuka. Nacrti i predlozi izveštaja su poverljivi dok traje postupak, a iz objavljenih izveštaja izostavljaju se poslovne tajne i tajni podaci.
- Pronađite izveštaj za svoju opštinu, grad ili javno preduzeće i uporedite nalaze kroz više godina: da li se iste nepravilnosti ponavljaju?
- Proverite da li je subjekt dostavio odazivni izveštaj i šta je u njemu naveo.
- Uporedite nalaze sa podacima o javnim nabavkama tog naručioca.
- Ako vam za analizu treba dokument koji nije objavljen, možete ga zatražiti od subjekta revizije putem zahteva za pristup informacijama od javnog značaja.
- Kod izveštaja o političkim strankama obratite pažnju na prihode, troškove kampanje i evidenciju imovine.
Godišnji izveštaj o svom radu DRI podnosi Narodnoj skupštini do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu. Taj dokument je dobar početni pregled, jer obično pokazuje koliko je revizija sprovedeno, koliko je prijava podneto i gde se nepravilnosti najčešće ponavljaju.
Zaključak
Državna revizorska institucija ne kažnjava, ali njeni nalazi otvaraju put kaznama, razrešenjima i promenama prakse. Za građanina je najvažnije da zna gde da pogleda: mišljenje i osnov za mišljenje pokazuju koliko je problem ozbiljan, a odazivni i postrevizioni izveštaj pokazuju da li je posle revizije nešto zaista ispravljeno. Redovno praćenje tih dokumenata jedan je od najkonkretnijih načina da se trošenje javnog novca drži pod kontrolom javnosti.