Disable Preloader

Novosti

Kancelarija za javne nabavke: šta radi i šta je zamenilo Upravu

· 7 min čitanja

Kancelarija za javne nabavke je posebna organizacija koja od 1. jula 2020. nastavlja rad nekadašnje Uprave za javne nabavke, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama iz 2019. U ovom pregledu objašnjavamo šta Kancelarija radi, čemu služi Portal javnih nabavki i kako se razlikuje od Republičke komisije za zaštitu prava.

Šta je Kancelarija za javne nabavke

Kancelarija za javne nabavke je, prema članu 178. Zakona o javnim nabavkama („Sl. glasnik RS”, br. 91/2019 i 92/2023), posebna organizacija u sistemu državne uprave. Njome rukovodi direktor koga postavlja Vlada, iz redova stručnjaka za javne nabavke, nakon sprovedenog javnog konkursa. Zakon za direktora traži master ili ekvivalentno visoko obrazovanje iz pravne, ekonomske ili tehničke oblasti i najmanje sedam godina iskustva na poslovima javnih nabavki.

Kancelarija ne sprovodi tuđe nabavke i ne odlučuje o žalbama ponuđača. Njena uloga je stručna i nadzorna: piše podzakonske akte i uputstva, daje mišljenja, prati kako naručioci primenjuju zakon, upravlja Portalom javnih nabavki i vodi registar sertifikovanih službenika za javne nabavke.

Od Uprave za javne nabavke do Kancelarije: šta se promenilo

Mnogi i danas traže Upravu za javne nabavke, jer je pod tim imenom institucija radila po ranijem Zakonu o javnim nabavkama iz 2012. godine. Novi zakon objavljen je u „Službenom glasniku RS”, br. 91/2019, a primenjuje se od 1. jula 2020. godine. Član 241. tog zakona kaže da danom početka njegove primene „Uprava za javne nabavke nastavlja sa radom kao Kancelarija za javne nabavke”.

Dakle, nije reč o ukidanju jedne i osnivanju sasvim nove ustanove, već o istoj instituciji pod novim imenom i sa nadležnostima usklađenim sa novim zakonom. Istog dana prestao je da važi stari zakon („Sl. glasnik RS”, br. 124/12, 14/15 i 68/15) i podzakonski akti doneti na osnovu njega.

PitanjePre 1. jula 2020.Od 1. jula 2020.
Naziv institucijeUprava za javne nabavkeKancelarija za javne nabavke
Pravni osnovZakon o javnim nabavkama, „Sl. glasnik RS”, br. 124/12, 14/15, 68/15Zakon o javnim nabavkama, „Sl. glasnik RS”, br. 91/2019 i 92/2023
Podzakonski aktidoneti na osnovu zakona iz 2012.prestali da važe; novi akti doneti do početka primene novog zakona
Zaštita prava ponuđačaRepublička komisijaRepublička komisija (članovi izabrani po starom zakonu ostaju do kraja mandata)

Izmene zakona iz 2023. godine („Sl. glasnik RS”, br. 92/2023) primenjuju se od 1. januara 2024. Između ostalog, uvele su obavezu da privredni subjekti pri registraciji na Portalu unesu podatke o korisnicima i učitaju identifikacioni dokument, a već registrovani subjekti morali su da obnove prijave.

Nadležnosti Kancelarije za javne nabavke

Član 179. zakona nabraja stručne poslove Kancelarije. Najvažniji su:

  1. priprema strategije razvoja i unapređenja javnih nabavki;
  2. monitoring primene propisa o javnim nabavkama i godišnji izveštaj o monitoringu;
  3. podnošenje zahteva za pokretanje prekršajnog postupka, zahteva za zaštitu prava i iniciranje drugih postupaka kada uoči nepravilnosti;
  4. učešće u izradi zakona i donošenje podzakonskih akata;
  5. davanje mišljenja o primeni zakona;
  6. stručna pomoć, smernice i priručnici, besplatno dostupni naručiocima i ponuđačima;
  7. prikupljanje statističkih podataka i poseban godišnji izveštaj o javnim nabavkama;
  8. propisivanje uslova za sertifikat i vođenje registra službenika za javne nabavke;
  9. upravljanje Portalom javnih nabavki;
  10. poslovi u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji i saradnja sa domaćim i stranim institucijama.

Kako izgleda monitoring

Monitoring se sprovodi radi sprečavanja, otkrivanja i otklanjanja nepravilnosti (član 180). Radi se po godišnjem planu, po službenoj dužnosti kod pojedinih pregovaračkih postupaka bez objavljivanja, ali i na osnovu obaveštenja fizičkih i pravnih lica i državnih organa. Monitoring ne zaustavlja postupak nabavke, a ne sprovodi se ako je od završetka postupka ili zaključenja ugovora prošlo više od tri godine. Izveštaj o monitoringu podnosi se Vladi i Narodnoj skupštini do 31. marta za prethodnu godinu.

Kancelarija nije „sud” za ponuđače. Ako ponuđač smatra da je naručilac povredio zakon u konkretnom postupku, pravno sredstvo je zahtev za zaštitu prava, o kome odlučuje Republička komisija.

Portal javnih nabavki: šta omogućava

Portal javnih nabavki (jnportal.ujn.gov.rs) je, po članu 183, jedinstveni informacioni sistem za ceo životni ciklus nabavke. Kancelarija njime upravlja, a tehnički ga uspostavlja i održava služba Vlade nadležna za elektronsku upravu. Korišćenje je besplatno za sve korisnike.

  • naručioci na njemu objavljuju planove, oglase, konkursnu dokumentaciju i odluke;
  • svako zainteresovano lice ima besplatan i neograničen pristup objavljenim oglasima i dokumentaciji, uz pretragu i preuzimanje;
  • privredni subjekti podnose ponude i prijave elektronski, a ponude se tako i otvaraju;
  • preko Portala se podnosi zahtev za zaštitu prava i razmenjuje dokumentacija sa Republičkom komisijom;
  • bazi podataka pristupaju Kancelarija, Republička komisija, Državna revizorska institucija, Komisija za zaštitu konkurencije i Republičko javno tužilaštvo.

Za građane i novinare to znači da se podaci o tome ko je, šta i po kojoj ceni nabavio javnim novcem mogu proveriti na jednom mestu, što je jedan od osnovnih alata za praćenje rizika od korupcije.

Republička komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki

Republička komisija je, prema članu 186, samostalan i nezavisan organ sa sedištem u Beogradu i statusom pravnog lica. Ima predsednika i osam članova, koje bira Narodna skupština na predlog odbora za finansije, nakon javnog konkursa, na pet godina. Za svoj rad odgovara Skupštini i podnosi joj godišnji izveštaj. Zakon izričito zabranjuje svaki pokušaj uticaja na njene odluke.

Komisija odlučuje o zahtevu za zaštitu prava i o žalbi protiv rešenja naručioca, o tome da li se postupak može nastaviti dok traje zaštita prava, o troškovima, izriče novčane kazne i može da poništi ugovor.

Rokovi i taksa za zahtev za zaštitu prava

Zahtev može da podnese ponuđač ili privredni subjekt koji ima interes za dodelu ugovora, a u javnom interesu i Kancelarija za javne nabavke, Državna revizorska institucija i nadležno pravobranilaštvo (član 211). Zahtev kojim se osporava konkursna dokumentacija mora stići naručiocu najkasnije tri dana pre isteka roka za ponude, a zahtev protiv odluke kojom se postupak okončava podnosi se u roku od deset dana od njenog objavljivanja na Portalu (član 214).

Taksa (član 225) iznosi 120.000 dinara kada se osporava dokumentacija, odnosno kada procenjena vrednost nabavke nije veća od 120 miliona dinara. Za veće nabavke, kada se osporava odluka naručioca, taksa je 0,1% procenjene vrednosti, a najviše 1.200.000 dinara.

Ko je za šta nadležan: pregled institucija

InstitucijaStatusGlavne nadležnosti u javnim nabavkama
Kancelarija za javne nabavkeposebna organizacija, direktora postavlja Vladapropisi i uputstva, mišljenja, monitoring, izveštaji, Portal, sertifikacija službenika
Republička komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavkisamostalan i nezavisan organ, odgovara Skupštiniodlučuje o zahtevima za zaštitu prava, kazne, poništenje ugovora
Služba Vlade za elektronsku upravuslužba Vladetehničko uspostavljanje, održavanje i bezbednost Portala
Državna revizorska institucijadržavni revizorski organpristup bazi Portala, zahtev za zaštitu prava u javnom interesu
Komisija za zaštitu konkurencije i Republičko javno tužilaštvoorgan za zaštitu konkurencije, odnosno javno tužilaštvopristup bazi podataka Portala za poslove iz svoje nadležnosti

Treba razlikovati i srodne pojmove iz pretrage: „uprava za javne nabavke CG” odnosi se na instituciju u Crnoj Gori, a telo za centralizovane javne nabavke je, po zakonu, naručilac koji sprovodi zajedničke nabavke za druge naručioce – ne nadzorni organ.

Kada se zakon ne primenjuje: pragovi

Zakon se ne primenjuje na nabavku dobara i usluga procenjene vrednosti manje od 1.000.000 dinara i radova manje od 3.000.000 dinara (član 27). Posebni, viši pragovi važe za diplomatska predstavništva i za društvene i druge posebne usluge. I ispod pragova naručilac mora da poštuje načela zakona – konkurenciju, jednakost, transparentnost – na način primeren konkretnoj nabavci.

Službenik za javne nabavke i stručni ispit

Naručilac je dužan da zaposlenima koji rade na javnim nabavkama omogući osposobljavanje, polaganje ispita za službenika za javne nabavke i stalno usavršavanje (član 185). Kancelarija za javne nabavke propisuje postupak i uslove za sticanje sertifikata i vodi registar službenika. Zato se u pretrazi često javljaju upiti poput „kancelarija za javne nabavke ispit” i „rezultati ispita”: informacije o obukama, prijavi i rezultatima objavljuju se na zvaničnom sajtu Kancelarije (ujn.gov.rs), u delu posvećenom službeniku za javne nabavke.

Javne nabavke i sprečavanje korupcije

U javnim nabavkama troše se veliki iznosi javnog novca, pa ih zakon izričito povezuje sa sprečavanjem korupcije. On traži da poseban godišnji izveštaj Kancelarije sadrži i podatke o merama za sprečavanje, otkrivanje i prijavljivanje korupcije i sukoba interesa, kao i predlog mera za suzbijanje neregularnosti i jačanje konkurencije (član 182).

Kancelarija nije antikorupcijsko telo u užem smislu. Imovinu i sukob interesa javnih funkcionera prati Agencija za sprečavanje korupcije, o čijim nadležnostima smo pisali u tekstu Agencija za sprečavanje korupcije: nadležnosti. Šta se sve smatra korupcijom, od mita do trgovine uticajem, objašnjeno je u pregledu šta je korupcija – definicija i oblici.

Za građanina koji želi da proveri neku nabavku najkorisniji je Portal javnih nabavki: oglasi, dokumentacija i odluke su javni i besplatni, a sumnju na nepravilnost moguće je prijaviti nadležnim organima, uključujući Kancelariju, koja monitoring sprovodi i na osnovu obaveštenja građana.

Zaključak

Kancelarija za javne nabavke je nekadašnja Uprava za javne nabavke, koja od 1. jula 2020. radi pod novim imenom po Zakonu o javnim nabavkama iz 2019. Ona donosi pravila i uputstva, prati primenu zakona, upravlja Portalom javnih nabavki i sertifikuje službenike, dok o sporovima ponuđača i naručilaca odlučuje nezavisna Republička komisija za zaštitu prava. Za proveru pojedinačne nabavke polazna tačka je uvek Portal.

Česta pitanja

Da li je Uprava za javne nabavke isto što i Kancelarija za javne nabavke?

Da. Po članu 241. Zakona o javnim nabavkama, Uprava za javne nabavke od 1. jula 2020. nastavlja rad kao Kancelarija za javne nabavke.

Gde se objavljuju javne nabavke u Srbiji?

Na Portalu javnih nabavki (jnportal.ujn.gov.rs), gde su oglasi, konkursna dokumentacija i odluke besplatno dostupni svima.

Ko odlučuje o zahtevu za zaštitu prava?

Republička komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, samostalan i nezavisan organ koji bira Narodna skupština. Kancelarija za javne nabavke o tim zahtevima ne odlučuje.

Koliko iznosi taksa za zahtev za zaštitu prava?

Osnovna taksa je 120.000 dinara; za nabavke procenjene vrednosti iznad 120 miliona dinara, kada se osporava odluka naručioca, iznosi 0,1% vrednosti, a najviše 1.200.000 dinara.

Kako postati službenik za javne nabavke?

Potrebno je položiti ispit za službenika za javne nabavke; postupak i uslove za sertifikat propisuje Kancelarija za javne nabavke, koja vodi i registar službenika.

Od kog iznosa se primenjuje Zakon o javnim nabavkama?

Od 1.000.000 dinara za dobra i usluge i od 3.000.000 dinara za radove; ispod tih iznosa primenjuju se načela zakona.